Blog

Prošli smo tjedan pisali o razlici između medvjeđeg i bikovskog tržišta, a danas ćemo zagrepsti malo dublje u tu temu i objasniti zašto je planiranje jedna od važnijih financijskih strategija.

Planiranje dugoročnog uspjeha

Financijsko planiranje je idealna strategija koju je dobro imati za bikovsko i medvjeđe tržište. Jednostavna strategija koja se napravi uz podršku financijskog stručnjaka pomaže da se izbjegne jedna od najčešćih grešaka koju rade investitori: donošenje emotivnih odluka. Za vrijeme  bikovskih tržišta najveći neprijatelj je FOMO (engl. Fear of missing out) – strah od propuštenih prilika. Kupuje se kada je cijena već visoko i vjeruje da će cijena i dalje rasti te se riskira više nego treba. Nasuprot tome, kada je medvjeđe tržište, strah, tjeskoba i nervoza zbog potencijalnog gubitka čine svoje i donose se nagle odluke poput preranog izlaska iz tržišta. Niti se ne izađe iz medvjeđeg tržišta, a bikovi su preokrenuli smjer i tržište je opet otišlo gore.

Za dobre odluke izuzetno je važno razumjeti kako se kreću financijska tržišta i predvidjeti potencijalni smjer u kojem će se tržište nastaviti kretati. U stvarnosti, teško je predvidjeti točan trenutak kada će se medvjeđe tržište okrenuti u bikovsko. Kao investitori, ne možemo utjecati na smjer u kojem će se tržište kretati, ali možemo dugoročno biti vrlo uspješni, neovisno o tome je li tržište bikovsko ili medvjeđe. Zato nam je potreban jednostavan dugoročan investicijski plan i, prema mogućnostima, diverzificiran portfelj kojim ćemo upravljati za vrijeme bikovskog i medvjeđeg tržišta. 

Uloga genetike na financijskim tržištima

Miješanjem gena bikova i medvjeda uz pomoć “Genetičko-financijskog” inženjeringa i malo mašte dobili bismo životinju koja najbolje opisuje prirodu tržišta koje stalno skače gore-dolje (klokana). I kao što i bik i medo imaju svoje načine borbe tako i klokan može snažno udariti. I prednjim, a osobito stražnjim skočnim šapama. Vaš primarni zadatak na financijskim tržištima je naučiti kako napada i udara raznoliko životinjsko carstvo. Uhvate li vas nespremne, bili vi toreador, dreser medvjeda ili jahač klokana, ne piše vam se dobro kao ni stanju na vašem računu.

Kako odabrati “pravu” stranu

Dugoročni investitori biraju samo jednu stranu i nikada ju ne mijenjaju. Uvijek su bikovi!  Traderi ili trgovci imaju veće mogućnosti. Ujutro mogu biti medvjedi, popodne bikovi. Ili obratno!  Mogu mijenjati strane kada god žele. Kao da ste nogometaš, jedno poluvrijeme igrate za jednu momčad, a drugo poluvrijeme za drugu. I nitko im ne može zamjeriti. Iskusni traderi mogu biti bikovi za vrijeme medvjeđeg tržišta kao i medvjedi za vrijeme bikovskog rasta. To se zove Counter trade i nije bez razloga samo za iskusne. To je, uz loše upravljanje rizikom i novcima, jedan od najčešćih razloga zašto neiskusni traderi gube novac.   Kako raste investitorsko iskustvo, bolje se razumije i pozicija pasivnog promatrača. Sportskim rječnikom, postoji vrijeme kada treba stati na loptu, uzeti time-out i ponovo posložiti svoj portfelj. Nove mogućnosti će se opet pojaviti, bikovi će preuzeti kontrolu, a mi spremno čekamo! 

Zaključak

Investitori dobro znaju da se bikovi i medvjedi stalno bore i nadmudruju. Malo su jači bikovi, malo

Dugoročna investicijska strategija u kojoj se ne stavljaju sva jaja u istu košaru i gdje se dobro rasporedi imovina može se pokazati najučinkovitijom za upravljanje na bikovskom i medvjeđem tržištu. Odabirom dobrih alata i pouzdanog brokera pomoći će vam da plivate na burzi (i kriptoburzi) i budete uspješni desetljećima.

I kada vam, kao uspješnom investitoru, netko kaže da ste bik – samo se nasmijte u sebi i kažite: “Super da jesam, šteta što nisam veći!”

Na financijskim tržištima možete zauzeti samo tri pozicije. Možete biti bik, medvjed ili pasivni promatrač. I dok borba s bikovima ili dresura medvjeda još uvijek nisu olimpijske discipline, ove životinje označavaju svijet investiranja i trgovanja. I najčešće su upotrebljavane riječi kada se opisuju financijska tržišta. No, koje uopće značenje imaju te riječi i što one predstavljaju?

Bikovsko tržište

Jeste li ikada gledali koridu ili crtiće kada bik napada? Bik spušta glavu i priprema rogove za napad. Toreador će imati loš dan ako ga bik dohvati rogovima i baci u zrak. A bikovi su sretni kada tržišta lete u zrak, tj. rastu! Jednostavno – Bikovi predstavljaju RAST tržišta!

Povjerenje investitora ima značajan utjecaj na tržište vrijednosnica, roba ili kriptovaluta. Optimizam je gorivo bikova, a investitori su voljni kupovati ili čvrsto držati vrijednosnice. Rast gospodarstva često prati rast cijena vrijednosnica kao i veće samopouzdanje investitora. Kupnja vrijednosnice s očekivanjem rasta cijene u financijskom svijetu još se naziva LONG ili duga pozicija. Jedno od tumačenja naziva Long je da treba proći dugo vremena dok cijena ne naraste.

Medvjeđe tržište

Medvjed nema rogove i njegova reakcija je drugačija. Ljuti medvjed napada dignutom šapom i spuštajući je želi srušiti svoju metu na tlo. Stoga Medvjedi predstavljaju PAD tržišta. Medvjeđa tržišta javljaju se u razdobljima usporavanja gospodarstva i povećanog pesimizma. Umjesto kupnje, investitori prodaju jer traže sigurna utočišta za svoj kapital.  Prodaja na financijskim tržištima još se naziva SHORT ili kratka prodaja s tumačenjem da cijena puno brže pada. Kraće vrijeme je potrebno za pad cijene nego za rast.

Stalna borba bikova i medvjeda

Investitori dobro znaju da se bikovi i medvjedi stalno bore i nadmudruju. Malo su jači bikovi, malo medvjedi. Kada se oba tabora odmaraju i pripremaju za novi napad, tržišta su u fazi konsolidacije. Bikovska i medvjeđa tržišta, kao i bitke između njih, postoje stoljećima i odluke koje donosite u tim tržišnim uvjetima se značajno razlikuju. Kada tržišta rastu, idealan scenarij je kupiti vrijednosnice rano, tj. kada je cijena nisko i prodati ih na vrhuncu. Kupnja vrijednosnica u situaciji kada medvjedi preuzimaju bitku nije najbolja strategija jer predstavlja veći rizik gubitka sredstava. Iako je moguće stalno kupovati za vrijeme medvjeđeg tržišta, za prosječnog investitora to nije idealna strategija.

Prošli tjedan pisali smo o investiranju i njegovom pristupu. U ovom ćemo se članku osvrnuti na trgovanje.

Trgovanje / Trejdanje/ Trading

• Trgovanje uključuje češće transakcije i mnogo aktivniji pristup financijskim tržištima, kao što su dionice, robe, valutni parovi ili kriptovalute.  Cilj trgovaca je postići profit veći od investitora.  
• Dok se investitori mogu zadovoljiti godišnjim prinosima od 10% do 15%, profesionalni trgovci mogu ostvariti profit od 10% i više % mjesečno. Dobit od trgovanja ostvaruje se kupnjom po nižoj cijeni i prodajom po višoj cijeni u kratkom vremenskom razdoblju. Trgovci mogu zaraditi i na padu cijene, tj. profit od trgovanja može se ostvariti prodajom po višoj cijeni i kupnjom po nižoj cijeni (poznatoj kao “kratka prodaja”, eng. “Short SELL”) kako bi se profitiralo na tržištima u padu. To je još jedna vrlo bitna razlika, trgovci mogu zarađivati na tržištima koja padaju. Investitori nemaju tu mogućnost, njihov portfelj gubi na vrijednosti kada cijene padaju.
• Trgovci nastoje ostvariti profit unutar određenog vremenskog razdoblja i često koriste zaštitne naloge za zaustavljanje gubitka (tzv. STOP LOSS nalozi) kako bi zatvorili negativne pozicije na unaprijed određenoj cijeni. Trgovci više koriste alate tehničke analize, kao što su pokretni prosjeci, linije trenda te razni indikatori i oscilatori kako bi pronašli optimalne postavke trgovanja.

Stil trgovaca odnosi se na vremenski okvir ili razdoblje držanja u kojem se kupuje ili prodaje. Trgovci općenito pripadaju jednoj od četiri kategorije:

• Pozicijski: Pozicije se drže mjesec dana i duže. Ova kategorija trgovaca je najbliža razmišljanju investitora jer ima dugoročan pogled na tržište.

• Swing: Pozicije se drže nekoliko dana do tjedana.

• Dnevni (Intraday):Pozicije se otvaraju i zatvaraju tijekom istog dana.

• Skalper: Pozicije se drže nekoliko sekundi do minuta. Dnevno se otvara veliki broj pozicija, kratkih po vremenskom trajanju.

Parametari koji utječu na stil trgovanja uključuje vrijeme koje se može posvetiti trgovanju, veličini računa, razini iskustva u trgovanju, osobnost te toleranciji na rizik.

Trgovanje CFD-ovima oduzima mnogo više vremena i stresnije je u usporedbi s investiranjem. U slučaju investiranja možete se jednostavno opustiti, bez kupnje ili prodaje mjesecima ili godinama.

Jedan od najpoznatijih svjetskih trgovaca na financijskim tržištima je George Soros, koji je svoje bogatstvo zaradio na bezbrojnim pozicijama u trgovanju. Legendarni i najpoznatiji trejd je napravio otvarajući Sell poziciju protiv britanske funte (otvarao je poziciju računajući na pad cijene GBP-a). U jednom trejdu zaradio je više od 1 milijarde USD.

Kada cijena dionice raste, i trgovac i investitor imaju zadovoljni smiješak. Ali, što kada ulaganja ne idu po planu? Ljudi su skloni pomiješati pristup investiranju s pristupom trgovanju i tada se događaju najveće greške i donose panične odluke. Kako reagiraju trgovci nasuprot investitora?

Pretpostavimo da cijena vrijednosnice počinje padati. Kao trgovac, imate plan kako spriječiti da mali gubitak postane veliki.  Niste emotivno vezani za vrijednosnice  i  rješavate ih se u određenom trenutku. U skladu s planom trgovanja i rizika. I to je točno što bi trgovci trebali činiti. Bez puno razmišljanja!  Kada cijena pada trgovci otvaraju Sell pozicije koje zatvaraju kada cijena počinje rasti. I ponovno kupuju iste vrijednosnice kada cijena počne rasti!

Investitori, za razliku od trgovaca, ne razmišljaju od prodaji vrijednosnica kada cijene padnu, već vjeruju u fundamentalne osnove i da će se cijena na kraju oporaviti.

Bez obzira na to koja je strategija bolja, trebali biste odabrati jednu i držati je se.

Zaključak

Zajedničko investitorima i trgovcima jest želja za zaradom, samo je vremenski okvir drugačiji. I jedni i drugi moraju imati plan! I držati ga se!  

Trgovci  koriste tržišne uvjeta da uđu ili izađu iz svojih pozicija  u kratkom vremenskom razdoblju, ostvarujući manji, ali češći prinos. Nasuprot tome, investitori teže prinosima tijekom dugog razdoblja kupnjom i držanjem vrijednosnica.

Razlika u razmišljanju i provedenim aktivnostima između trgovaca I investitora je ogromna i odluka čime ćete se baviti treba odgovarati vašoj osobnosti, sposobnostima i vještinama. Preporuka je – ako nemate znanja i vremena za svakodnevno analiziranje tržišta i trgovanje, držite se dugoročnog investiranja.

Najpoznatiji investitor na svijetu Warren Buffett sjajnom je rečenicom objasnio razliku između investitora i trgovaca: „Nekoga tko aktivno trguje na tržištu nazvati investitorom je kao da nekoga tko se stalno upušta u veze za jednu noć nazivate romantičarom.“

Postoji mnogo osoba koje zarađuju na burzi.  U osnovi, na burzama postoje dvije vrste ljudi i njihove aktivnosti se svode na:

(1) Investiranje tj. one koji vjeruju u fundamentalnu analizu i analiziraju financijska izvješća kompanija u svrhu određivanja vrijednosti dionica tijekom dugoročnog razdoblja.

(2) Trgovanje (engl. trade, trading) tj. one koji vjeruju u tehničku analizu i čitanje grafikona jer smatraju da su svi fundamenti već uključeni u cijenu. U članku se pod trgovanje smatra kupnja i prodaja CFD-ova (engl. Contract For Difference – Ugovor za razlike u cijeni).

Koje su točno razlike između investiranja i trgovanja?

Investiranje i trgovanje dvije su potpuno različite metode ostvarivanja profita na financijskim tržištima. Iako je njihov pristup potpuno drugačiji, krajnji cilj investitora i trgovaca je isti: profit kroz određeno vremensko razdoblje. Općenito, investitori traže povrate na uložena sredstva tijekom duljeg razdoblja kupnjom i držanjem vrijednosnica. Nasuprot tome, traderi ili trgovci žele iskoristiti mogućnosti koje nude rastuća ali i padajuća tržišta tijekom kraćeg vremenskog razdoblja. Trgovci, u pravilu, ostvaruju manji ali češći profit. Druga vrlo bitna razlika je vlasništvo nad kupljenim vrijednosnicama, npr. dionicama neke kompanije.  Investiranje u dionice podrazumijeva vlasništvo tih dionica tj. vlasnici ste dijela kompanije čije dionice posjedujete. S druge strane, trgovanjem tim istim dionicama na burzi niste vlasnici istih. Trgujete razlikama u cijeni dionica predviđajući rast ili pad cijene.

INVESTIRANJE

• Investiranje ima dugoročan pristup financijskim tržištima i često se primjenjuje u svrhe kao što je dodatni prihod za mirovinu.
• Cilj investitora je da vrijednosnicama raste vrijednost i postupna izgradnja bogatstva tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Strategija je jednostavna, kupnja i držanje portfelja dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima ili drugih instrumenata ulaganja. Jedino je važan konstantan i dosljedan rast vrijednosti portfelja tijekom duljeg razdoblja.
• Investitori često povećavaju svoju dobit spajanjem ili reinvestiranjem dobiti i dividendi u dodatne dionice.
• Kupljene vrijednosnice se često drže godinama i desetljećima. Sva tržišta imaju uspone i padove. Kada tržište pada većina investitora očekuje da će se cijena oporaviti  i da će kratkoročni gubitci na kraju biti nadoknađeni. Investitori više pažnje posvećuju fundamentima na kojima temelje analize, kao što su omjeri cijene i zarade te prognoze menadžmenta.

Warren Buffett je investicijsko razmišljanje sažeo u jednu rečenicu. Na pitanje koliko je optimalno vrijeme držanja neke dionice odgovorio je: “Zauvijek”! U sljedećem blogu posvetit ćemo se trgovanju.

Volumen i likvidnost
Prednosti decentraliziranih mjenjačnica već smo spomenuli, međutim likvidnost predstavlja najveći izazov. Dok centralizirane mjenjačnice posjeduju ogromne količine kapitala, likvidnost u decentraliziranim mjenjačnicama ovisi isključivo o pružateljima likvidnosti, a pružatelj likvidnosti može postati bilo tko. Što je veći volumen trgovanja, veća je likvidnost i obrnuto. Uniswap, kao najpopularnija i najkorištenija decentralizirana mjenjačnica, ima najveći volumen i likvidnost u odnosu na konkurenciju koja je sve veća. Zanimljiv je podatak da je Uniswap u rujnu 2020. prema volumenu trgovanja prestigao Coinbase, što ukazuje na jačinu i trend decentralizacije. Coinbase ima preko 1000 zaposlenika, postoji 9 godina i na toj se burzi trguje svim većim kriptovalutama, dok Uniswap ima desetak zaposlenika, postoji manje od 3 godine i na njemu se trguje samo erc-20 tokenima. Likvidnost i volumen trgovanja vrlo je lako provjeriti u svakom trenutku zbog transparentnih osobina blockchaina. Konkretne iznose i još mnoge relevantne podatke detaljno ćemo proći u sljedećem dijelu analize. Kada se bavimo likvidnošću, nameće se pitanje lojalnosti likvidnosti. Naime, pružatelji likvidnosti nisu obvezni zaključati svoje tokene na određeno vrijeme, već ih u bilo kojem trenutku mogu izvući iz liqudity poola i potencijalno ih prebaciti na neku drugu decentraliziranu mjenjačnicu. Sushiswap, trenutačno druga najkorištenija decentralizirana mjenjačnica izvela je tzv. „vampirski napad“ i doslovno klonirala kod pametnih ugovora Uniswapa, napravila identično korisničko sučelje i pokrenula svoju mjenjačnicu. Takav potez možda nije moralan, ali je moguć i legalan jer je u decentraliziranom svijetu kriptovaluta sav kod open source. Kako bi potaknuli i motivirali pružatelje likvidnosti da prebace svoju likvidnost, Sushiswap je odlučio nagraditi pružatelje likvidnosti svojom kriptovalutom i napravio to prije nego što je Uniswap pokrenuo svoj token. Bilo je za očekivati da će se pružatelji likvidnosti prebaciti na Sushiswap, što se i dogodilo, međutim Uniswap je brzo pokrenuo svoju kriptovalutu i ponovno privukao likvidnost. Kada usporedimo trenutačne količine likvidnosti Uniswapa i Sushiswapa, primjećujemo da je Uniswap u prednosti od 300 milijuna dolara, no vrlo je važno naglasiti činjenicu da Uniswap više ne nagrađuje pružatelje likvidnosti s tokenima, dok Sushiswap to radi u značajnom obujmu. Razlika između ove dvije mjenjačnice je u poticajima, no veliku važnost nosi i jačina zajednice, a to je segment u kojem Uniswap prednjači.

Konkurencija
Uniswap je po svim pokazateljima tržišni lider u sve konkurentnijem području decentraliziranih mjenjačnica koje koriste princip AMM-a. Dosad se pokazalo da je najčešći slučaj upotrebe pametnih ugovora koncept decentraliziranih mjenjačnica koje koriste liquidity poolove. Ethereumova tehnologija za sad je najkorištenija i ima najveći stupanj decentralizacije u usporedbi s takozvanim „Ethereum Killerima“ kao što su Cardano, Polkadot, Binance, Eos i Cosmos. Uniswap zasad čini 50% volumena u ukupnom trgovanju decentraliziranih mjenjačnica na Ethereumovom blockchainu. Ethereum se u zadnjih par mjeseci suočava s problemom skalabilnosti što znači da je mreža zagušena s prevelikim brojem transakcija u odnosu na trenutačne kapacitete. Naknade za trgovanje kreću se u rasponu od 20 do čak 100 dolara po transakciji. Alternativno rješenje ponudio je Binance, koji sa svojim PancakeSwap projektom pokušava preuzeti dio tržišta dok su naknade na Ethereumu visoke, no važno je napomenuti kako Binance Smart Chain iza sebe ima podršku svoje mjenjačnice i centralizirane elemente koji omogućavaju velik broj transakcija pri niskim troškovima.

Buduća očekivanja
Uniswap je postao najkorišteniji i najpopularniji DeFi protokol te je stekao ogromno povjerenje zajednice revolucionarnom distribucijom UNI tokena i prestigao Coinbase prema volumenu u rujnu 2020. Coinbase je nedavno debitirao na Nasdaq-u i u prvom velikom kripto IPO-u privukao pozornost investitora s Wall Street-a. S trenutačnom tržišnom kapitalizacijom od 62,5 milijardi dolara Coinbase vrijedi trostruko više od Uniswapa. Iako nisu izravni konkurenti, vrijedi obratiti pozornost na obje kripto mjenjačnice jer je svaka tržišni lider u svojem području. Konkurencija je svakim danom sve veća, no Uniswap je i dalje broj jedan DEX što se tiče volumena i korištenja. Uniswap je dosad imao dvije nadogradnje, a među DeFi zajednicom na društvenim mrežama kruži priča o trećoj, koja bi mogla oduševiti sve DeFi korisnike. Špekulira se da bi Uniswap V3 mogao integrirati neku od novih tehnologija poput ZK ili Optimistic rollups-a, koji predstavljaju rješenje problema zagušenosti na Ethereumu. Layer 2 tehnologija rollups-a itekako je priznata u Ethereum zajednici i procjenjuje se kako bi u prvoj polovici ove godine neki DeFi protokoli mogli integrirati ovaj tip rješenja. Ukratko, to znači da bi se transakcije i interakcije s pametnim ugovorima preselile s Etherumovog glavnog chaina na drugi nivo koji je jednako siguran kao i glavni, ali ima puno veće kapacitete. Kod Uniswapa također postoji određena doza iznenađenja. Postoji mogućnost da će u nadolazećoj nadogradnji biti napravljen neki tip airdrop-a ili će se kao kod Sushiswapa dio naknada preusmjeriti token holderima. Uloga UNI-a zasad je isključivo governance te mnogi investitori svakako i dalje gledaju UNI kao investiciju, a ne kao token kojim sudjeluju u odlučivanju.

• 

Kratka povijest Uniswapa
Tvorac Uniswapa, Hayden Adams, bivši inženjer strojarstva u Siemensu, inspiriran objavom Vitalika Buterina (jednog od osnivača Ethereuma), na prijedlog prijatelja odlučio se okušati u programiranju i slijedio ideju da napravi decentraliziranu kripto mjenjačnicu koja će funkcionirati na AMM (automated market maker) principu, koji je nešto drugačiji u odnosu na klasični order book. Sama ideja nije toliko kompleksna u svijetu programera, ali je bilo potrebno uložiti puno napora u izradu jednostavnog korisničkog sučelja kojeg bi korisnici svakodnevno koristili. 50 tisuća dolara koje je dodijelila Ethereum fondacija bili su glavni okidač za daljnji rast i razvoj. Ubrzo su uslijedile milijunske investicije nekoliko venture capital fondova od kojih je najpoznatiji Andreessen Horowitz.

Što su decentralizirane mjenjačnice i AMM?
Decentralizirane kripto mjenjačnice su autonomne decentralizirane aplikacije koje omogućavaju kupcima i prodavačima da slobodno trguju, bez davanja kontrole nad svojim sredstvima posrednicima. Također, kod decentraliziranih mjenjačnica uopće nije potrebno imati korisnički račun te se na taj način osigurava anonimnost. Kod korištenja decentraliziranih mjenjačnica korisnici ne drže svoje kriptovalute na računima mjenjačnica, već kupoprodaju obavljaju pametnim ugovorima preko svojih novčanika od kojih je najpopularniji Metamask u obliku ekstenzije za internetski preglednik. Upravo su pametni ugovori, odnosno izvršenje ugovora pomoću računalnih kodova i algoritama, uveli promjenu u odnosu na klasičan tip mjenjačnica koje su se temeljile na principu order booka, gdje postoje dvije strane, kupci koji traže, te prodavači koji nude po određenim cijenama. U tradicionalnim mjenjačnicama postoje posrednici, takozvani market makeri koji spajaju kupce i prodavače, te za tu uslugu uzimaju arbitražnu proviziju. Koncept automatiziranog market makera funkcionira tako da se korištenjem pametnih ugovora stvaraju liquidity poolovi koji automatski izvršavaju razmjenu kriptovaluta na zahtjev korisnika. Najveća disrupcija jest u tome što svatko može sudjelovati u liquidity poolovima i pružati likvidnost određene kriptovalute, te za to biti plaćen jer Uniswap naplaćuje naknadu od 0.3% za svaku kupnju ili prodaju. Što je veći volumen trgovanja, pružatelji likvidnosti više zarađuju. Važno je napomenuti da pružatelji likvidnosti određene kriptovalute u liquidity pool moraju uložiti ethereum i određeni ERC-20 token u jednakim novčanim iznosima (npr. 100 dolara u Ethereumu i 100 dolara u Daiu) zbog toga što se za transfere svih ERC-20 tokena naplaćuje gas fee koji je izražen u Ethereumu. Tu nailazimo na jedan bitan detalj na koji bi svi potencijalni pružatelji likvidnosti trebali obratiti pozornost, a to je takozvani impermanent loss. Primjerice, u ETH/DAI liqudity poolu , to je trenutak u kojem pružatelj likvidnosti treba u pool uložiti jednaki novčani iznos Ethereuma i Dai stablecoina. Umjesto da je pojedinac držao samo jedan token, u ovom slučaju Ethereum, na ovaj način može više zaraditi (jer Ethereum potencijalno dugoročno raste, a stablecoin uvijek vrijedi 1 dolar). Taj nestalni gubitak nije izravan nego samo potencijalan i treba ga uzeti u obzir kod svakog tokena, a ne samo gdje je to očito, kao u ovom primjeru sa stablecoinom. Može se činiti da pružatelji likvidnosti u ETH/DAI liquidity poolu ne obraćaju pozornost na mogući gubitak, ali u slučaju kada Ethereum pada, pokazuje se da pružatelji likvidnosti znaju što rade.

Način na koji je Uniswap odlučio pokrenuti svoj token
Kreiranjem svoje decentralizirane mjenjačnice, Uniswap je napravio revolucionarni potez i pokrenuo novi trend u svijetu kriptovaluta. U bull marketu 2017. bilo je uobičajeno da prije nego što neka kriptovaluta izađe na tržište, prikupi novac putem ICO-a, odnosno inicijalne ponude coinova. Iako se ICO koncept činio kao vrlo inovativni način za sakupljanje sredstava, mnogi projekti su u svojim whitepaperima obećavali puno više nego što su zapravo mogli ispuniti. Nastao je ogroman bubble, koji se brzo ispuhao i od tada izraz ICO uz sebe veže negativne konotacije. Najveća razlika između situacije 2017. godine i situacije danas je što mnogi projekti već imaju gotov proizvod i uglavnom jasan token utility, što je od presudne važnosti. U zadnjih godinu, dvije vrlo su popularni tzv. fair launch načini pokretanja kriptovaluta. Njihova svrha je da rani korisnici korištenjem protokola projekta steknu tokene. Rasprave se najviše vode oko uloge venture capital fondova u samim projektima, a njihova rana i značajna ulaganja puno znače za projekte koji su u ranim fazama razvoja. U slučaju Uniswapa, VC fondovi su osigurali značajan financijski poticaj bez kojeg možda ne bi postao najveća decentralizirana mjenjačnica. Međutim, ono što je od presudne važnosti je način na koji je Uniswap nagradio svoje rane korisnike, odnosno svoju zajednicu. Svatko tko je koristio Uniswap prije 1. rujna 2020. i napravio barem jedan trade, dobio je 400 UNI tokena koji su u trenutku izdavanja vrijedili oko 1200 dolara. U trenutku pisanja ove analize 400 UNI tokena vrijedi 13200 dolara. Pružatelji likvidnosti također su nagrađeni s ukupno 49 milijuna UNI tokena, tj. proporcionalno količini likvidnosti koju su pružali u različitim liquidity poolovima. Kako bi i dalje bili motivirani pružati likvidnost, za 4 različita poola distribuirano je 20 milijuna UNI tokena u periodu od 30 dana. Alokacija ukupnih milijardu UNI tokena koji će biti pušteni u optjecaj u roku od 4 godine je osmišljena na slijedeći način:

Od 60% UNI tokena, 15% pripalo je ranim korisnicima, dok će 43% ostati u riznici protokola čija je svrha kontinuirano distribuirati tokene zajednici kao nagrade za doprinos protokolu, liquidity farming i ostale programe. Liquidity farming je izraz koji je osmišljen u ljeto 2020. kada su prvi DeFi (decentralized finance) projekti počeli značajno rasti. Ideja je da se osim naknadama, pružatelje likvidnosti nagradi i sa tokenima projekta. Upravo je Uniswap to učinio u prvih 30 dana od pokretanja svog UNI tokena. Uniswap se svojim načinom pokretanja tokena diferencirao od konkurencije i privukao ogromnu marketinšku pozornost. Premda koncept „airdropa“ nije predstavljao novost u kripto svijetu, airdrop koji je napravio Uniswap, definitivno je postao trend. Utility UNI tokena je governance, što znači da token holderi mogu sudjelovati u procesu odlučivanja i glasati za ili protiv pojedinih prijedloga. Valja primijetiti kako su Facebook, Uber i Airbnb pri izlasku na burzu svoje rane korisnike nagradili s dionicama. Iako svako od tih poduzeća pruža potpuno različite usluge i takva se ideja može čini neobičnom, svakako je vrlo zanimljiva te ju treba uzeti u obzir jer postoji mogućnost da u budućnosti neko poduzeće odluči na sličan način nagraditi zajednicu svojih korisnika s dionicama u obliku tokena na blockchainu.

Jedan od posljednjih trendova na kripto tržištu su decentralizirane platforme za lansiranje novih kripto projekata (engl. launchpads). Radi se o platformama putem kojih investitori dobivaju priliku da prije samog listanja na nekoj od burzi, po prvi puta kupe tokene različitih projekata. Ako ste već sad pomislili na ICO-eve (engl. Initial Coin Offering) iz 2017. godine, na dobrom ste putu. 

Uslijed velike potražnje za investiranjem u nove kripto projekte putem takvih platformi, pojedine platforme stekle su „brend“ koji im omogućava da projekti nakon što se financiraju i budu listani na burzi, odmah postižu astronomske povrate na investiciju. Drugim riječima, ne gledaju se fundamentalne vrijednosti projekata, već pretežno koliki je „hype“ oko platforme te koliko ljudi i po kojoj cijeni je dobilo priliku za investiranjem. U ne malom broju slučajeva cijena nakon listanja može biti i po nekoliko tisuća posto viša od cijene po kojoj su investitori dobili priliku za kupnjom tokena.

Platforme kako bi održale „hype“ i privukle što više investitora u vrlo kratkom periodu, osmišljavaju raznovrsne strategije. Jedna od glavnih strategija za ogromni skok u cijeni odmah pri listanju je ograničavanje na mali broj investitora i limitiranje na mali iznos kojeg pojedini investitor može investirati. Iz tog razloga rade se raznovrsne lutrije za odabir pojedinaca koji će dobiti priliku za investiranjem, kako bi se osigurao što više „fer“ pristup, a opet da se održi „hype“. Za sudjelovanje u lutrijama obično se prijave tisuće ljudi, dok tek šačica dobiva priliku za investiranjem. Svi oni koji nisu dobili priliku za investiranjem direktno na platformi, a smatraju da projekt ima potencijala postići puno višu cijenu od one po kojoj je token prodan na platformi, imaju priliku investirati pri samom listanju na burzu. Ako ste već počeli razmišljati kako da se iskušate sa kupnjom odmah prilikom samog listanja, s ciljem da dobijete što povoljniju cijenu, moram naglasiti da je kompetitivnost ogromna, a vrlo često se natječete s botovima (računalni programi) koji su i više nego odlični za manipulaciju cijene.

S vremenom taj inicijalni „hype“ novo lansiranog projekta počinje padati, a zajedno i s njim cijena tokena. Strategija opisanog špekuliranja koju mnogi primjenjuju je da odmah nakon listanja, tokeni se prodaju po najvećoj mogućoj cijeni.

Najrazvikanije platforme
Polkastarter (POLS) platformu izdvojio bih kao predvodnicu za stvaranje brenda platforme koja lansira projekta sa značajnim „hype-om“. Veliki broj projekata koji su postigli ogroman rast prilikom listanja, upravo je lansiran na Polkastarter platformi. Od ostalih spomenuo bih Poolz (POOLZ), Paid Network (PAID), DAO Maker (DAO), Launchpool (POOL) i Cardstarter (CARDS) platfrome. Većina platformi zahtjeva od investitora da u svojim digitalnim novčanicima drže token koji je izdala platforma, kako bi bili kvalificirani za investiciju ili samo da imate mogućnost za sudjelovanjem u lutriji u kojoj je glavna nagrada mogućnost investiranja.

Budući trendovi
Na kripto tržištu vrlo je važno pokušati prepoznati trendove. Trend sa decentraliziranim platformama za lansiranje novih projekata već je neko vrijeme aktualan, a daljnji smjer trenda biti će varijacija na temu, odnosno platforme će usmjeravati svoje poslovanje u smjeru različitih kripto ekosustava (Polkadot, Solana, Cardano, Avalanche…). Tehnologija platformi za lansiranje novih projekata je bitna, ali kao što sam već prije naveo, „hype“ je taj koji će platformu učiniti zanimljivom velikom broju ljudi. Sada bi se tu mogle voditi polemike oko glavnog motiva platformi i projekata koji se lansiraju za vrijeme bull run-a, no ostavit ćemo to za neku drugu prigodu. 🙂

Polkastarter platforma bazirana na Polkadot tehnologiji porast „hype-a“ imala je u prvom kvartalu 2021. godine, a platforme koje podržavaju projekte iz Solana i Cardano ekosustava trenutno su u uzlaznoj putanji.

Nadolazeća platforma bazirana na Polygonu
U posljednjih mjesec dana sve više dobiva na značaju i Polygon (MATIC) ekosustav kojem zbog rastućeg broja transakcija, mnogi pripisuju važnu ulogu u skalabilnosti Ethereuma. Detaljniji opis Polygon tehnologije je tema za malo duži članak, a ovdje ću samo spomenuti da Polygon tehnologija omogućava jeftinije i brže transakcije, a programeri zahvaljujući Polygonu mogu graditi kompatibilne aplikacije Ethereum ekosustavu. Iz tih razloga mogli bismo očekivati razdoblje nicanja platformi za lansiranje novih projekata baziranih na Polygonu.

Scaleswap platforma jedna od prvih baziranih na Polygonu, a kao glavne razlike od ostalih platformi navodi pravednost među raspodjelom ulaganja zainteresiranim investitorima te niže transakcijske troškove prilikom investiranja.

Za razliku od Polkastartera, gdje pravo ulaganja isključivo ovisi o rezultatima lutrije ili ostalih platformi gdje ste pridodani specifičnom razredu za investiranje ovisno o broju tokena koje držite u svojem digitalnom novčaniku, Scaleswap platforma razvija takozvani ScaleSCORE. To je u osnovi skup različitih kriterija prema kojoj se ocjenjuje vaša angažiranost i lojalnost, što će poslužiti rangiranju zainteresiranih investitora sa pravom na ulaganje u projekte. Scaleswap na taj način izdvaja pojedince koji dodatno doprinose prepoznatljivosti platforme i projekata koji se na njoj lansiraju.

Scaleswap token (SCE) i njegova uloga
SCA token čini središnji element ekosustava Scaleswap-a i on će biti primarni faktor za dobivanje visokog ScaleSCORE-a. SCA token biti će deflacijske prirode jer uslijed plaćanja naknada sa SCA tokenom, određen postotak tokena biti će maknut iz cirkulacije. Dodatan benefit za one koji će držati SCA token u novčaniku, biti će se i različiti airdropovi. Airdrop je događaj kada se podržavatelji projekta nagrade sa ne očekivanim prebacivanjem besplatnih tokena na njihove digitalne novčanike. Drugim riječima „besplatna lova“.

Generalni pregled projekta
Tim je sačinjen od iskusnih pojedinaca sa snažnom mrežom kontakata na kripto tržištu. Scaleswap će biti jedan od prvih platformi za lansiranje novih projekata na Polygonu, a u posljednjem kvartalu 2021. godine namjeravaju omogućiti lansiranje projekata iz Solana, CasperLabs, Binance Chain i Avalanche ekosustava.

THE END
Nadam se da sam vam uspio barem otprilike približiti segment kripto tržišta. Svjestan da je pojedincima ovakav pregled možda i previše pojednostavljen, ali zbog čitatelja koji nisu svakodnevno na kripto tržištu, a htjeli bi više znati o njemu, trudim se izdvojiti idealan omjer informacija bez da nepotrebno kompliciram članak.

Tim, povijest, organizacije
Tvorac cardana je Charles Hoskinson. On je s rudarenjem i trgovanjem ušao u svijet kriptovaluta 2011. godine. Prve profesionalne korake učinio je 2013. godine kada je pokrenuo online edukacijski tečaj o bitcoinu koji je pohađalo preko 80.000 ljudi i zahvaljujući njemu upoznao je Vitalika Buterina te tako postao jednim od 8 osnivača ethereuma. Ubrzo nakon osnivanja uslijedile su nesuglasice između Charlesa i ostatka tima. Neslaganje oko samog strukturiranja projekta bio je razlog zašto je Hoskinson napustio ethereum u lipnju 2014. Naime želio je je prihvatiti kapitalna ulaganja od strane venture capital fondova i stvoriti profitnu organizaciju s formalnijim sustavom upravljanja, dok je Buterinova vizija o ethereumu bila u obliku neprofitne organizacije s decentraliziranim upravljanjem. Nakon 6 mjeseci pauze, prišao mu je bivši kolega iz ethereuma Jeremy Wood te su zajedno osnovali organizaciju IOHK, putem koje su osmislili cardano. ICO-a su završili 31. prosinca 2016. godine, prikupili su 62 milijuna dolara i početkom 2017. godine pokrenuli projekt Cardano. Hoskinson je diplomirao na području matematike, te je specijalist za teoriju brojeva. Matematička poveznica vidljiva je u nazivu samog projekta, koji je izveden iz imena Girolama Cardana, talijanskog znanstvenika. Također i simbol ADA dolazi od imena Ade Lovelace, engleske matematičarke i književnice.

Premda su Hoskinson i Wood osnivači i glavni tvorci cardana, oni ne posjeduju i ne upravljaju cardano blockchainom. Cardanom upravljaju tri odvojene i neovisne organizacije: Cardano Foundation (Cardano zaklada) sa sjedištem u Švicarskoj je neprofitna organizacija zadužena za istraživanje i razvoj, pomoć u dizajniranju, sigurnost i nadzor cardanovog blockchaina. IOHK (Input Output Hong Kong) je development tvrtka, koja je osmislila POS (proof of stake) blockchain sustav kojeg koristi cardano, a također pomaže u samom inženjeringu i istraživanju te razvoju cijelog cardano ekosustava. Emurgo je institucija koja financijski podupire cardano i zadužena je za poticanje poduzeća i većih organizacija da usvoje cardanovu tehnologiju.

Čemu služi, koja je ideja i filozofija iza svega
Cardano je kriptovaluta treće generacije i tip blockchaina razvijen na temeljima recenziranih znanstvenih studija. Osnivači vole naglasiti kako je cardano izgrađen na znanstvenim i matematičkim načelima od strane stručnjaka na području kriptografije i inženjerstva. Cardanov pristup jedinstven je u kripto području, budući da se temelji na znanstvenim postavkama i recenziranim akademskim istraživanjima. IOHK, organizacija koja je izgradila cardano, objavila je više od 90 akademskih radova u kojima iznosi svoja tehnološka rješenja. Također uspostavili su i suradnju s nekoliko svjetskih sveučilišta. Razvojni tim cardana vodi se prema unaprijed utvrđenim principima, od kojih bi izdvojili samo najvažnije:
• Razdvajanje računovodstva i računanja u različitim slojevima
• Implementacija osnovnih komponenata u visoko modularni funkcionalni kod
• Ugrađivanje sposobnosti nadogradnje post-implementiranih sustava bez uništavanja mreže
• Razvoj decentraliziranog mehanizma financiranja za budući rad
• Dugoročni pogled na poboljšanje dizajna kriptovaluta kako bi mogli raditi na mobilnim uređajima s razumnim i sigurnim korisničkim iskustvom
• Približavanje interesno-utjecajnih skupina operacijama i održavanju

Činjenica koja čini cardano poprilično jedinstvenim jest ta da je jedan od najvećih blockchaina koji uspješno koristi POS (Proof of Stake) sustav. POS konsenzusni mehanizam daleko je manje energetski intenzivan od POW (Proof of Work) sustava kojeg koristi bitcoin. Cardano je razvio posebno dizajnirani blockchain POS protokol, kojeg su nazvali Ouroboros. Sustav koji omogućuje slanje i primanje ADA-e na lak i siguran način u svakom trenutku, omogućujući istovremeno sigurno funkcioniranje pametnih ugovora. Budući da se radi o POS sustavu, Ouroboros pruža nagrade token holderima koji stake-aju ADA i na taj način pomažu u osiguravanju konsenzusa. Istodobno, Ouroboros je brz, skalabilan i energetski učinkovit bez žrtvovanja sigurnosti i decentralizacije. Programiran je za izdavanje novog bloka svakih 20 sekundi, što garantira veliku brzinu verifikacije. Najveća prednost Ouroborosa jest matematička sigurnost u odabiru blockchain validatora. Ostali blockchain sustavi tvrde da nasumičnim odabirom odabiru validatore blokova, no međutim takve tvrdnje nije moguće provjeriti. Ouroboros nudi dokazani način slučajnog odabira validatora, koji osigurava da svaki sudionik pri stake-anju ima pravednu mogućnost da „izrudari“ blok i dobije pripadajuću nagradu. Ovaj način eliminira potrebu za pretjeranom računalnom snagom koja prevladava u POW sustavu i garantira objektivno pošteniji POS model.

Sam cardanov blockchain podijeljen na 2 sloja:
1. Cardano Settlement Layer (Cardanov sustav namirenja, CLS) – koristi se za transfere ADA tokena i dokumentiranja transakcija
2. Cardano Computation Layer (Cardanov sustav računanja, CCL) – okosnica sustava koja sadrži pametne ugovore, osigurava sigurnost, usklađenost i mogućnost naprednih funkcija poput stavljanja pojedinih adresa na crnu listu
Kao i ostale kriptovalute cardano (ADA), može se koristiti kao sredstvo očuvanja vrijednosti ili za slanje i primanje sredstava. Cardanov blockchain može se koristiti za izgradnju pametnih ugovora koji omogućuju velik broj slučajeva u kojima se mogu koristiti. Trenutačno najpoznatiji su decentralizirane aplikacije (dapps) i protokoli. Osim stake-anja, ADA se koristi pri glasovanju. U cardanu, za razliku od ostalih POW blockchaina, rudari nisu ti koji glasaju i odlučuju o izmjenama u protokolu, već tu moć imaju token holderi. S toga kada se predloži neka nova promjena ili prijedlog, oni koji posjeduju cardano moći će glasati za ili protiv. Na ovaj način bi se demokratizirao proces odlučivanja u blockachain sustavima. Cilj cardana je tako izgraditi potpuno decentralizirani blockchain sustav kojim će upravljati oni koji u njega ulažu.

Cardanovo kodiranje napravljeno je u Haskellu, dok će pametni ugovori biti kodirani u Plutusu. Oba programska jezika pripadaju skupini funkcijskog programiranja, koje tretira računanje kroz verifikaciju matematičkih funkcija. Naglašava se primjena funkcija, za razliku od imperativnog stila programiranja koji naglašava promjene stanja. Postoje 3 glavna elementa i problema koje cardano želi riješiti, a to su skalabilnost, interoperabilnost i održivost. S ovim problemima suočavaju se svi tipovi blockchaina.

Skalabilnost
Kada se spomene skalabilnost, uvijek se pomisli na broj transakcija po sekundi. Međutim to je samo jedan dio problema. Postoje tri elementa koje treba uzeti u obzir: mrežni resursi, skaliranje podataka i propusnost (odnosno broj transakcija po sekundi). Samo razdvajanje slojeva na sustav namirenja i sustav računanja daje cardanu ugrađeno rješenje za povećanje skalabilnosti. Poduzeti su osnovni koraci od samog početka kako bi sustav bio brži i efikasniji.

Interoperabilnost
U kripto području postoji velik broj kriptovaluta koji se značajno razlikuju. Problem leži u činjenici da je teško ostvariti komunikaciju na način da se kriptovalute mogu zamjenjivati jedna za drugu bez kripto mjenjačnica. To je samo jedan primjer koji je najočitiji. Cardano želi stvoriti ekosustav pri kojem svaki pojedinačni blockchain može direktno komunicirati s drugim blockchainom.

Održivost
Kako se cardano planira razvijati u budućnosti i ostvarivati održivi razvoj? Puno je elemenata na koje treba obratiti pozornost. Ključno je ostaviti pozitivan utjecaj investicijskih aktivnosti na svjetskoj razini. Cardano se planira fokusirati na odabrana područja: klimatske promjene i nulta emisija ugljika, promicanje pravednijeg društva, održivi razvoj tržišta u nastajanju…

Putokaz razvoja
Cardano je za razvoj svog blockchaina predstavio 5 faza. Trenutno su prošli kroz prve dvije, ali sam proces testiranja i implementiranja novih tehnoloških rješenja vrlo je kompleksan. Faze su nazvali po ljudima koji su ostavili povijesni trag u znanosti.
1. Byron – stvaranje temeljne arhitekture i dizajna blockchain mreže, testiranje početne funkcionalnosti kako bi sustav ispravno radio
2. Shelley – pokretanje glavne mreže (mainnet) i započinjanje decentralizacije sustava
3. Goguen – implementiranje pametnih ugovora koji bi omogućili izgradnju decentraliziranih aplikacija
4. Basho – skaliranje koje bi omogućilo optimizaciju blockchaina i poboljšanje performansi
5. Voltaire – uvođenje riznice i sustava glasanja kako bi se stvorio samoodrživ sustav

Tokenomics
Važno je naglasiti da cardano (ADA) ima fiksnu monetarnu politiku, odnosno 45 milijardi ADA tokena kojih će ukupno biti stvoreno. U vrijeme pisanja ove analize u optjecaju je nešto više od 32 milijarde. Između rujna 2015. i siječnja 2017., IOHK je u 5 ciklusa putem ICO-a omogućio zainteresiranim ulagačima da podrže rani razvoj i rezerviraju svoje tokene. 57,6 % ukupne ponude distribuirano je investitorima koji su sudjelovali u ICO-u. Oko 2,5 milijardi tokena dodijeljeno je IOHK-u nakon pokretanja mreže, 2,1 milijardi Emurgo-u, za njihov rani rad na osnovama cardano protokola, te još 648 milijuna tokena alocirano je Cardano zakladi za promociju platforme. Kada se sve zbroji, 16 % cirkulirajuće ponude pripalo je osnivačima i povezanim organizacijama, dok je ostalih 84 % preostalo investitorima. Budući da postoji fiksni broj ADA tokena kojih će ikada postojati, za očekivati je da će ovakav monetarni model stvoriti povećanu potražnju za ADA tokenima u budućnostima. Iako još 30 % tokena tek mora ući u optjecaj, za razliku od ostalih monetarnih modela u kripto području, cardano zbog fiksne ponude i povećane potražnje sigurno ima potencijal za daljnji rast.

Pametni ugovori
Najveća i najčešća kritika zagovornika ostalih kriptovaluta koji su izravna konkurencija cardanu (poput ethereuma i binance coina), jest ta da cardano nema pametne ugovore. Što je u ovom trenutku zapravo istina. U trećoj fazi razvoja (Goguen) planirana je implementacija pametnih ugovora. Nedavno Charles Hoskinson izjavio je putem virtualne konferencije Cardano 360, kako će Alonzo testnet, koji će omogućiti pametne ugovore, krenuti uživo krajem travnja ili početkom svibnja, dok je mainnet predviđen za kolovoz. Implementacija pametnih ugovora označit će veliku prekretnicu za cardano, koji planira konkurirati ethereumu, na kojem je već razvijen bogat sustav decentraliziranih financija.

Afrička strategija
Cardano je jedna od rijetkih kriptovaluta koja je prepoznala problem nerazvijenih zemalja, a to je nedostatak bankarske infrastrukture. U skladu s tim problemom jedan od ključnih slučaja upotrebe blockchaina kao tehnologije jest u području lanaca opskrbe. Cardano je uočio kako bi mogao pomoći Etiopiji, zemlji u kojoj industrija kave ima presudan značaj i čini velik dio BDP-a. Jedna od primjena blockchaina unutar lanaca opskrbe je dokazivanje podrijetla kave. U budućnosti postoji potencijal korištenja pametnih ugovora na način da potakne proizvođače kave da usvoje produktivnije poljoprivredne prakse. Kava je proizvod koji Etiopija najviše izvozi, a poboljšanje ove industrije sigurno bi potaknuo velike društvene koristi. Prvi cilj je povezivanje s lokanim dionicima, putem projekata koji rješavaju stvarne tržišne probleme. Drugi je cilj educirati lokalne programere kako bi mogli stvoriti rješenja za svoje lokalne probleme. Organizacija IOHK čak je i potpisala memorandum s etiopskom vladom za obuku i zapošljavanje mladih programera i korištenje cardanovog blockchaina u poljoprivrednoj industriji. Također nedavno su sklopili partnerstvo s Ministarstvom obrazovanja Etiopije kako bi započeli raditi na nacionalnom ID sustavu koji se temelji na blockchainu. Sustav bi trebao omogućiti stvaranje sigurnih evidencija o obrazovnoj uspješnosti za 3.500 škola, 5 milijuna učenika i 750.000 učitelja, dajući svim učenicima provjerljive digitalne kvalifikacije, povećavajući socijalnu mobilnost i omogućavajući planiranje i praćenje nastave i postignuća. Stanovnici Afrike sve više koriste digitalne novčanike, uz koje mogu izvršavati transakcije putem mobilnih aplikacija, kao alternativa gotovini. Također tržište kriptovaluta sve više se razvija u afričkim zemljama, iz razloga što njihove službene državne valute s vremenom postaju bezvrednije zbog visokih inflacijskih pritisaka. Savršena alternativa postaju kriptovalute, koje naravno nemaju takvih problema.

Konkurencija
Konkurencija u području platforma koje koriste pametne ugovore vjerojatno je najveća u cijelom kripto području. Ethereum je za sad broj jedan s tržišnom kapitalizacijom od 365 milijardi dolara. Kao najveći nedostatak ethereuma, izazivači vide u visokim naknadama. Skalabilnost trenutačno predstavlja ethereumovu Ahilovu petu. Dok ne riješi svoj ključni problem, ostale kriptovalute sigurno su zauzele „veći dio kolača“, od kojih je cardano predvodnik i jedan od glavnih konkurenata. Hoskinson vjeruje kako niti jedna kriptovaluta neće biti glavna i jedina opcija na području pametnih ugovora. Zato jedan od glavnih ciljeva cardana je razviti interoperabilan sustav u kojem će razne blockchain platforme moći ostvariti jednostavnu i izravnu interakciju. Neki konkurenti koji su vrijedni spomena su: binance, polkadot, solana, neo, eos, tezos i icon.

Cjenovna predviđanja
Tijekom prošlog bull marketa, koji je dosegnuo vrhunac u siječnju 2018. godine, ADA je porastao s 0,03 na 1,20 dolara, čime je Cardano dosegnuo vrijednost tržišne kapitalizacije od 32 milijarde dolara. U trenutku pisanja ove analize ADA je trenutačno na 1,51 dolara s tržišnom kapitalizacijom od 48 milijardi dolara (jer ima više tokena u optjecaju). Uspoređujući cardano s najvećim konkurentom ethereumom, trenutno cardano vrijedi samo 12% ethereumove vrijednosti. ADA se trenutno kreće oko svog ATH (all time high), a s obzirom da se bull marketu još ne nazire skori kraj, cardano sigurno ima prostora za značajniji rast. Najveća cjenovna kretanja obično se događaju u zadnjim tjednima bull marketa, kada entuzijazam prelazi u ekstremnost i cijene postaju precijenjene. Cardano je od početka godine narastao preko 700%.

Buduća očekivanja
Cardano je inovativan i jedinstven projekt koji ima za cilj pružiti novi oblik blockchain infrastrukture, kombinirajući prednosti mnogih tehnoloških i matematičkih koncepata. Ovaj blockchain projekt treće generacije ima potencijal postati jedna od vodećih platformi pametnih ugovora, ali pred njim je još velik dio razvoja. Broj novčanika koji u konstantnom je porastu i za očekivati je da će broj i dalje rasti. Jasno je da je cardano vrlo dobro promišljen projekt. Kvaliteta njegovih tehničkih dokumenata, generacija novih i zanimljivih koncepata za tehnološka rješenja, samo su dio potencijala koji cardano posjeduje. Glavni nedostatak cardana jest činjenica što je pred ovim projektom još dug put. Nedostatak pametnih ugovora i kompleksna ažuriranja ostavljaju ga iza drugih blockchaina i kriptovaluta u ovom trenutku. Međutim, ova slabost je poprilično privremena, a uskoro bi cardano mogao iznenaditi mnoge, ako uspješno implementira predviđene nadogradnje. U svakom slučaju, cardano je projekt sa snažnim razvojem, a svi koji se bave njegovim napretkom, a pogotovo Charles Hoskinson, čine sve što je u njihovoj moći kako bi cardano postao što uspješnijim.

Kao i sve u životu tako i ulaganje u fondove ima svoje prednosti i nedostatke. Za početak, ne treba unaprijed bez argumenata biti skeptičan, već sagledati cijelu sliku te onda donijeti odluku. Prije nego što se odlučite uložiti u fondove, važno je da se dobro raspitate o vrsti fonda i njihovoj strukturi i strategiji ulaganja.

Spomenut ćemo nekoliko stvari o investicijskim fondovima koje je dobro znati prije nego što sagledamo prednosti i ‘nedostatke’. U ovome članku, kada govorimo o investicijskim fondovima prvenstveno mislimo na otvorene investicijske fondove s javnom ponudom, što znači da je ponuda otvorena za sve vrste ulagatelja. Investicijski fondovi se dijele na UCITS (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) i alternativne investicijske fondove (AIF). Oni se razlikuju po tome što se UCITS investicijski fondovi tretiraju manje rizičnima te su time i strože regulirani od rizičnijih AIF fondova kojima su omogućena ulaganja u više vrsta imovine koje UCITS investicijskim fondovima nije dopušteno. Različite vrste investicijskih fondova imaju drugačije strukture i strategije ulaganja (dionički, mješoviti, obveznički), od manje do više rizičnih te su tako i drugačije regulirani od strane regulatorne službe HANFA-e (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga). Investicijski fondovi se također mogu još dijeliti na otvorene i zatvorene te s privatnom i javnom ponudom itd. Za potrebe ovog članka i jednostavnosti držat ćemo se najčešće vrste fondova za ulaganje, a to su otvoreni investicijske fondovi s javnom ponudom. Recimo da ste se odlučili uložiti u investicijske fondove, ali niste sigurni koje benefite vam ta investicija donosi. U nastavku donosimo neke prednosti.

Diverzifikacija
Za početak, važno je spomenuti diverzifikaciju. Riječ je o strategiji koju portfolio menadžeri koriste da bi smanjili rizik pojedine investicije unutar portfelja na način da ulažu u različite vrste imovina s različitim karakteristikama i kretanjima na tržištu. Da bi se došlo do što bolje diverzifikacije portfelja, portfolio menadžeri koriste se različitim statističkim metodama i analizama povijesnih kretanja cijena različitih vrsta imovina uz pomoću kojih mogu ustanoviti njihovu međusobnu povezanost te tako raspodijeliti ih u portfelju.

Praktičnost i likvidnost
Neke od prednosti fondova također su i niski limiti za kupnju. Većinu fondova možete jednokratno kupiti s minimalnim iznosom od 1.000,00 kuna, dok periodične kupnje možete već učiniti s iznosom od 100,00 kuna što ih čini veoma praktičnima i za male ulagatelje koji nemaju veliku kupovnu moć, a žele se izložiti rizičnijim investicijama. Također, ako želite prodati udjele fonda, fond ima zakonsku obvezu od vas otkupiti te udjele po trenutačnoj cijeni udjela koja se također naziva NAV (engl. Net Asset Value) što ih čini likvidnima s obzirom na to da možete ući i izaći iz investicije kada god poželite.

Pooling
Investicijski fondovi prikupljaju kapital od velikog broja investitora s ciljem investiranja u različite klase imovina i povećanja vrijednosti tog kapitala. S prikupljenim sredstvima fond na tržište nastupa kao veliki investitor što mu omogućuje niže troškove i otvara vrata za ulaganja na tržišta na koja inače ne bi bilo isplativo ulagati kao mali ulagatelj zbog visokih troškova ili nepristupačnosti.

Portfolio menadžment
Prednost ulaganja u investicijske fondove je i ta da za investicijsko društvo rade portfolio menadžeri kojima je posao praćenje i analiza tržišta na svakodnevnoj bazi. Za bilo kakve informacije vi imate stručno osoblje kojima se možete obratiti vezano za vaša ulaganja ili generalno stanje na tržištu.

Bezbrižnost
Ne morate trošiti vrijeme i resurse da bi se upoznali s tržištem kapitala i investicijskim prilikama koje odgovaraju vašim preferencijama. Čitajući ove prednosti čovjek bi se zapitao: ‘U čemu je kvaka?’, ‘Zašto svi investitori ne ulažu u investicijske fondove?’. Naravno, nije sve crno-bijelo. Postoji niz izazova koji vas čekaju ako odlučite svoje ulaganje prepustiti financijskim stručnjacima. U nastavku navodimo izazove te savjete kako da si olakšate investicijske odluke.

Nedostaci i rješenja
Odabir kvalitetnog investicijskog društva Prvi nedostatak s kojim se investitor susreće je prepoznavanje kvalitetnog društva za upravljanje investicijama koje će doista raditi u vašem osobnom interesu. Jedan od načina na koji možete jednostavno provjeriti kompaniju jest po performansama njenih fondova gdje možete vidjeti kakvi su im prosječni prinosi i gubici. Odabir adekvatnog investicijskog fonda Idući izazov, nakon što ste pronašli kvalitetno društvo, jest pronaći adekvatan fond. To konkretno znači da odaberete fond ne nužno s najvećim prinosima, već s najboljim omjerom prinosa i rizika. Što su veći prinosi to je i veći rizik da izgubite dio vašeg ulaganja. Jednostavan način na koji možete odabrati adekvatan fond jest da provjerite njegov Sintetički Pokazatelj Rizičnosti i Uspješnosti (SPRU ili engl. SRRI). Ti pokazatelji su kategorije rizika fonda koji se kreču od 1 (najmanji rizik) do 7 (najviši rizik).

Naknade i troškovi fonda
Investicijski fondovi podliježu različitim troškovima tijekom poslovanja kao što su brokerski, troškovi namire i skrbništva, a teret tih naknada ide na račun investitora. Prilikom odabira fonda investitor treba pomno proučiti dokument zvan Ključne informacije za ulagatelje (KIID). U tom dokumentu možete naći sve vrste i visine naknada koje ćete snositi.

Manjak kontrole
Investitor ulaganjem u investicijski fond gubi kontrolu nad svojim ulaganjem. Odluke gdje će se sredstva ulagati donosi fond menadžer koji upravlja portfeljem tog fonda. Iz tog razloga investitor prije ulaganja u fond mora dobro proučiti prospekt fonda u kojem može saznati strategiju fonda koja sadržava informacije poput vrste imovine i sektore u koje će fond ulagati te države i tržišta.

I na kraju, koji je zaključak?
Investirati možete samostalno ili uz pomoć financijskih stručnjaka. Za koju god opciju se odlučili ona ima svoje pozitivne i loše strane. Cilj ovog članka je objasniti vam prednosti i mane ulaganja uz pomoć financijskih stručnjaka te savjete za odabir kvalitetnih financijskih stručnjaka koji će doista raditi u vašem interesu.

Gotovo svatko od nas do sad se već susreo s pojmom kriptovaluta. Ipak, istraživanja pokazuju da tek jedan vrlo mali dio svjetskog stanovništva stvarno posjeduje neku od gotovo 9 tisuća kriptovaluta. Broj korisnika kriptovaluta u veljači 2021. premašio je 100 milijuna. Iako ovi podaci pokazuju rast interesa za kriptovalutama, kad ih usporedimo sa činjenicom da otprilike 70 % svjetske populacije koristi bankarske usluge, postaje nam jasnije kako priča o globalnom prihvaćanju kriptovaluta tek počinje, te koliko stvarno iznosi njihov još neiskorišteni potencijal. No vratimo se na početak.

Priča oko kriptovaluta počela je tek nedavne 2008. godine. Čovjek (ili grupa ljudi) poznat samo po pseudonimu Satoshi Nakamoto objavio je te godine članak u kojem je obrazložio mogućnosti postojanja i funkcioniranja digitalne valute. Valuta koju je osmislio je danas već legendarni Bitcoin koji je u veljači 2011. prvi put dosegnuo vrijednost od 1 američkog dolara. Deset godina kasnije ista ta valuta premašila je vrijednost od 61 tisuću dolara te dosegla ukupnu tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara.

Kriptovalute se temelje na blockchain tehnologiji. Blockchain je takozvana decentralizirana knjiga transakcija koja omogućava funkcioniranje kriptovaluta kroz sigurne transakcije bez posredovanja institucije kao što je središnja banka. Blockchain tehnologija svakim danom napreduje i postaje sve zastupljenija, a njezinim razvojem stvaraju se nove kriptovalute kao i potpuno nove namjene same tehnologije. Jedna od najzanimljivijih namjena blockchain tehnologije su pametni ugovori koje je popularizirala kriptovaluta Ether, odnosno platforma na kojoj je razvijena – Ethereum. Ether je trenutno druga valuta prema tržišnoj kapitalizaciji, a osim što je vrlo popularna među investitorima, omogućava i razvoj novih projekata, odnosno decentraliziranih aplikacija na Ethereum platformi.

Potaknuti uspjesima Bitcoina i Ethera, svaki dan nastaju novi kripto projekti. Dok se dvije najveće kriptovalute tretiraju kao zasebna kategorija, druge, manje, ali itekako ambiciozne, nazivaju se Altcoinovi. Altcoinova je mnogo, a neki od zastupljenijih su Ada, Polkadot, Litecoin, itd. Kriptovalutama se danas trguje na gotovo 40 tisuća burza, a najveće dnevne promete bilježe Binance, Coinbase Pro i Kraken.

Kriptovalute su doživjele slavnu eksploziju 2017. godine, međutim tek su 2020. godina i pandemija COVID – 19 navele stanovništvo svijeta da se aktivnije uključi u njihovo korištenje. Velik porast u obujmu online trgovanja, institucionalne investicije, kao i korištenje kriptovaluta kao svojevrsnih instrumenata osiguranja u slučaju rasta stopa inflacije, vrlo su važni faktori koje treba uzeti u obzir.

Važno je naglasiti kako je tržište kriptovaluta u usporedbi sa tržištima vrijednosnica i novca mnogo nestabilnije te se tek treba razviti, no to nikako ne znači da ne zaslužuje pažnju. Naprotiv, protekla godina je pokazala kako će se o kriptovalutama i blockchain tehnologiji u nadolazećim mjesecima i godinama još puno pričati, a na nama je da budno pratimo razvoj ove vrlo dinamične i intrigantne priče.